MISTERION – Iskustvo tajne voda
Svrha projekta Misterion je zaštita i promocija prirodne i kulturne baštine pograničnog područja i prikazati kako ovo područje već milijune godina vežu tajne krškog svijeta i špilja, predivna priroda i raznoliki kulturni krajolik.
U okviru projekta povezali smo i povećali privlačnost jedinstvenog nasljeđa koje započinje u Semiču, vijuga preko rijeka Krupe, Lahinje i Kupe sve do Metlike i Kamanja. Nov pogranični turistički proizvod posjetiteljima omogućuje drugačije iskustvo tajni podzemnih voda.
Inovativno predstavljena baština poziva posjetitelje u/na:
Obnovljenu Muzejsku kuću Semič
Centar prirode Bele krajine u Semiču
Kršku poučnu stazu od Lebice do Krupe i izgrađeni drveni most preko Krupe u općini Semič
Arheološki park Vrlovka u Kamanju kojim upravlja novoosnovana tvrtka Misterion Riviera d.o.o.
Poučnu stazu Obrh u Metliki
Točku za posjetitelje Zdenc-Vidovec na Božakovom u općini Metlika
…
S ovim projektom nastavljamo dugogodišnju razvojnu suradnju i partnerstvo slovenskih i hrvatskih zajednica uz rijeku Kupu.
Partneri projekta: Općina Semič, Općina Kamanje, Općina Metlika, Lokalna akcijska grupa Vallis Colapis i Kompas Novo mesto d.o.o.
Projekt Misterion sufinancira Europska unija iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Programa suradnje Interreg V-A Slovenija – Hrvatska 2014. – 2020.
Više informacija o projektu možete pronaći na www.misterion.si. Pratiti nas možete na društvenim mrežama FB www.facebook.com/misterionsi, IG www.instagram.com/misterionsi i TW https://twitter.com/misterionsi.
Špiljska školjka Jalžićeva kongerija – misteriozno biće semičkog podzemlja
Podneblje u Beloj krajini u jugoistočnom dijelu Slovenije, na spoju visokog dinarskog krša s poljem Bele krajine, nastajalo je dugih 200 milijuna godina. Ovo područje s nekoliko endemičnih špiljskih vrsta značajno pridonosi biotskoj raznolikosti podzemlja Slovenije, koja je u tom pogledu jedna od najbogatijih zemalja na svijetu. Podzemna voda izdubila je brojne kanale, pukotine i špilje u vapnencu u kojima se život razvijao neovisno o osunčanoj površini, zbog čega se Slovenija može pohvaliti jednom od najvećih biotskih raznolikosti podzemlja. Velika većina podzemnih životinjskih vrsta su endemske, što znači da žive samo u određenom području svijeta.
U špilji na području Bele krajine mogu se naći mnoge špiljske životinje, poput tankovratića (Leptodirus hochenwartii), špiljskog račića, bijele i crne čovječje ribice, dinarskog špiljskog cjevaša i puževa, a uvijek se iznova otkrivaju nove vrste. Uz rijeku Krupu tako je otkriven živi fosil, Jalžićeva kongerija. Riječ je o novoj vrsti kongerije – male slatkovodne školjke, koja se morfološki razlikuje od svojih srodnika dosad otkrivenih na Dinarskom kršu.
Sićušna špiljska školjka, veličine oko 13 mm i svijetlosmeđe boje, relikt je iz geološkog razdoblja tercijara. U pedeset milijuna godina preživjela je izumiranje dinosaura, ali i onečišćenje rijeke Krupe 80-ih godina prošlog stoljeća. Nažalost, njezino podzemno stanište u zaleđu Krupe nije dostupno za istraživanje utjecaja onečišćenja problematičnim otrovom PCB-om koji se nakuplja u tkivima organizama. Ova izdržljiva školjka nas uči da je moguće preživjeti prilagođavanjem.
Kongerija je jednospolna. Povoljni uvjeti za njezino razmnožavanje nastaju pri niskom vodostaju, kada dolazi do vanjske oplodnje tipične za vodene organizme. Razdoblje inkubacije ličinki traje nekoliko tjedana, nakon čega ih viši vodostaji odnose na druga mjesta. Ličinka nalazi svoje mjesto na stijeni potopljene špilje, gdje se doživotno pričvrsti. Tako živi i do četrdeset godina, a hrani se filtriranjem organskih tvari iz vode. Zbog ograničenog staništa i ugroženosti, ova je vrsta u Sloveniji zaštićena, a radi njezinog očuvanja rijeka Krupa je proglašena Natura 2000 područjem.
Sa školjkom kongerijom možete se upoznati u Muzejskoj kući Semič, odnosno u prirodoslovnoj zbirci Centra prirode Bela krajina. Pogledajte je u prirodnoj veličini povećalom i zavirite u njezino kućno okruženje. Na Kraškoj poučnoj stazi od Lebice do Krupe se može prošetati nekih kilometar od izvora rijeke Krupe u smjeru prema njezinom ušću u Lahinju pored špilje zvane „Izvir jamske školjke“. Njezin dom u potopljenoj špilji dostupan je samo iskusnim roniocima, a oni su i zaslužni za otkriće ove endemske školjke. Speleolog Martin Ilenič, član Ronilačkog kluba Bela krajina, 2010. godine otkrio je dužu potopljenu špilju koja je dosad istražena u dužini od 60 m: „Zaronio sam u plitki sifon, ispod prevjesnog zida sam pomicanjem stijena proširio ulazni tjesnac. Već iz drugog pokušaja otvorio sam ulaz u podvodni tunel. Dobrih 5 m od ulaza otkrio sam prvi zračni džep, postavljen okomito u odnosu na tijek vode, širok oko 7 m, visok dobrih metar i isto toliko širok. /…/ Dalje je nešto širi sifonski tunel vodio do osvijetljene dvorane, udaljene od ulaza oko 15 m. /…/ U nedjelju, 14. studenoga 2010., Zavod Republike Slovenije za zaštitu prirodne baštine (ZRSVN) organizirao je biospeleološka istraživanja špilje u kojima su sudjelovali istaknuti istraživači. Andrej Hudoklin (ZRSVN) osvrnuo se na zaron Martina Ileniča i iskusnog poznavatelja špiljskih školjaka Branka Jalžića (po njemu je nazvana i vrsta pronađena kod Krupe): Nakon manje od sat vremena, ronioci su se vratili iz podzemlja s prvim primjercima živih špiljskih školjaka. To je bilo u kanjonu rijeke Krupe u Beloj Krajini i prvi put smo naišli na takav nalaz na području Slovenije.“
